E-mail - Kontakt
Loading

Brijest

  Pisati o Brijestu nema se mnogo šta ali i zaobići ovo lijepo živopisno selo Majevice, bilo bi stvarno nepravedno.Kada je urađen put Bijeljina –Tuzla došlo je do gušćeg formiranja naselja i izgradnje kuća uz samu dionicu ovoga puta sa njegove obje strane, tako da je veliki broj mještana putovao na rad u Tuzlu i tako ostvarivao najveći dio svojih prihoda, ostatak prihod dolazio je od bavljenja poljoprivredom i voćarstvom.
Selo je rasprostranjeno po strmim padinama Majevice i na dva dijela dijeli ga tok rijeke Janje. Brijest zauzima prostor izmedju Podgore sa zapadne strane , Priboja sa sjevera i sjevero istoka i Prelovine sa njegove južne strane.
  Od 1956.godine do početka rata na Majevici 1992. godine, Brijest je imao četvororazrednu osnovnu školu, čija zgrada postoji i danas ali je u poslednjem ratu znatno oštećena, tako da je zbog malog broja učenika sa ovog područja i nedostatka sredstava za njenu popravku, škola ostavljena zubu vremena i propadanja. Dugo vremena u Brijestu je radila seoska prodavnica koja je osim snabdjevanja mještana raznom mješovitom robom, služila i za dnevno okupljanje Breštana i komentarisanja najnovijih dnevnih dogodovština.
U dijelu Brijesta, zvanom Čarkovina, pribojska zadruga je sagradila poslovnu zgradu u kojoj je pored prodavnice radio i magacin otkupa i ovaj objekat je svojim uslugama uveliko olakšavao život ovdašnjem stanovništvu. Ova zgrada je opljčkana i zapaljena početkom septembra 1992. godine.

Kao i u mnogim drugim majevičkim selima velika nezaposlenost  je primorala mnoge mještane Brijesta da zaposlenje i svoje izvore životnih prihoda potraže u većim gradskim centrima  Republike Srpske i naravno u dalekom "bijelom svijetu".

  - Malo detaljnije o istoriji Brijesta iz knjige „Majevica – s osobitim obzirom na etničku prošlost i etničke osobine majevičkih Srba“ Milenka S. Filipovića:

Porijeklo prezimena selo Brijest, opština Lopare, Republika Srpska

Stanje iz 1959. godine

Radovanovići, zvani Mrkonjici (6 dom. sv. Nikola). Predak Mrkonja je došao za turskog vremena iz Sandžaka sa neke tromedje. Tvrde da je od njihova roda bio i Zeko Buljubaš. M- Milićević iznosi da se ne zna gde se rodio Zeka: po nekama u Novoj Varoši, a po drugima u Spreči. Da je iz Spreče, to je sada sigurno, a to opet, ne iskljucuje da su Mrkonjići porijeklom od Nove Varoši, odnosno Sjenice.

Miletići ili Vikarići (12 dom. sv. Jovan). Njihovog pretka uzeo je pod sina. Mileta Mrkonjić-Radovanović.

Lakići (11 dom Arlijevdan). Predak Lako (pradjed starca rodjenog 1895) došao je iz Vrbe u Hercegovini sa braćom Simom i Desimirom i naselio se na krčevini. S Lakom je bio došao i neki Lazar, predak Lazarevića, koji su izumrli.

Sarići (3 dom Arlijevdan). Došli iz Crne Gore sredinom 19. vijeka. Nisu rod s Lakićima, iako imaju istu tu neobičnu slavu, ni imanje im nisu u vezi. (Sarići na vrh Brijesta). Ima ih i u Tuzli i u Loparama.

Petrovići (9 dom), Pajići (4 dom) i Kojići (10 dom) su zajedničkog porijekla (slave sv. Tomindan). Starinom su iz Vrbe kod Gacka u Hercegovini, odakle je došao Rikan sa sinovima Petrom, Pajom i Kojom. Bili su se najpre naselili u Jablanici, gde im se nije dopalo, pa prešli u Brijest.

Božici (5 dom. sv. Jovan). Pradjedov djed im je došao od Jovica u D. Tobutu. Starinom su iz Hercegovine.

Gavrići (2 dom. sv. Nikola), su došli iz G. Priboja: ogranak su Gavrića- Popovića. Starinom iz Hercegovine.

Blagojević M. (1 dom) je došao iz Podgore ženi u kuću.
Tojić S (1 dom) je došao iz Lipovica ženi u kuću.
Ilići (8 dom), došao Panto od Bijelića sa Žutavke kao uljez.
Tomići (9 dom Đurđevdan) su se doselili kad je svuda bila planina.
Svi ovi rodovi su najverovatnije daljom starinom iz Hercegovine.

Stanojević (1 dom. sv. Jovan), predak im je došao iz Šetića kod Zvornika i bio u najmu kod Miletića- Vikarića.

Maglajčevići (2 dom Đurđevdan). Predak Jovo doselio se iz Maglaja.

Nepoznate starine:

Jokići (4 dom), Gajići (6 dom. sv. Nikola), Dimitrići (2 dom. sv. Jovan), Stjepanovići (3 dom, sv. Jovan), Perići (4 dom, sv. Nikola), Miletići (5 dom. sv. Nikola)

Uredio: Aleksandar Aksić Šarko