Rastošnica

   Mještane ovog velikog sela, koje akademik Filipović svrstava u istočni dio Majevice i Podrinje, geografski su nerazdvojni dio centralne Majevice, aktivno su učestvovali i u osnivanju i gradnji prve škole u Priboju i bili njeni učenici. Dugo su bili parohijani Pribojske crkvene opštine, a po izgradnji crkve u Rastošnici 1972. godine pripali su Rastočkoj parohiji. Dio su pribojske opštine sve do 1955. godine i loparskog sreza, a kada je loparski srez prestao da postoji onda je Rastošnica pripala zvorničkoj opštini.

   Kada je Rastošnica nastala ili kada se prvi put pominje nema tačnih podataka, ali samim tim da je Austrougarska gradila komunikaciju koja je od Tuzle išla preko Lopara i Priboja i kroz Rastošnicu prema Zvorniku, daje saznanje da je u to vrijeme Rastošnica bila jedno od većih sela kroz koje je sagradjen ovaj makadamski put.

   Rastošnicu sačinjavaju niz zaseoka: Obršine, Prelovine, Romani, Završje, Skakovica, Zavid sa desne strane Rastočke rijeke su zaseoci; Vasiljevići, Čaire, Čaklovica i Laze.
  U ratnim dejstvima tokom 1992. godine došlo je do protjerivanja kompletnog stanovništva sa ovog područja i nakon Dejtonskog sporazuma teritorija Rastošnica je pripala Federaciji BiH.
   U posleratnom periodu došlo je do povratka jednog dijela stanovnika a povratak je posebno izražen u poslednjih nekoliko godina. Izgradjena je zgrada nove osnovne škole i zdravstvene ambulante, počela je obnova prije rata započetog svetog hrama, koji je u ratnim i poratnim godinama bio znatno oštećen, što od zuba vremena ali takodje i djelima besčasnih ruku.

   Rastošnica je u svojoj prošlosti od davnih vremena imala jednu autobusku liniju, prva i jedina u ovom kraju i koja je vrijedna da se pomene, a to je poznati „Jovin autobus“, vozio ga je gotovo cijelo vrijeme vozač Jovo Petković, koji je ovo mjesto svakodnevno povezivao sa Tuzlom i dugo bio jedini vid prevoza kako za mještane Rastošnice tako i za područje Priboja i Lopara.

  Ali s pravom i željom za nadati se da će se život u pravom smislu te riječi ponovo vratiti  u ovo pitomo podmajevičko selo, pogotovo što blizina jezera pruža mogućnost za razvoj turizma i gradnju objekata za rekreaciju i odmor.